Skip to main content

U savremenom poslovnom okruženju, koncept održivosti postao je mnogo više od trenda – on je strateški imperativ. ESG (Environmental, Social, Governance) faktori danas su merilo uspeha i odgovornosti kompanija.

Ipak, suštinska primena ESG principa često ostaje u senci formalnog pristupa, što izaziva zabrinutost oko autentičnosti održivih inicijativa.

Od forme ka suštini

Mnoge kompanije u regionu ESG tumače kao obavezu koju treba ispuniti na papiru. Umesto da ove standarde integrišu u svoj poslovni model, fokusiraju se na izveštavanje koje zadovoljava formu. Ovakav pristup često vodi ka pojavi greenwashinga, ali i sve češće – socialwashinga. U ovom drugom slučaju, kompanije ističu svoje navodne društveno odgovorne aktivnosti, dok suštinski ne doprinose rešavanju važnih društvenih problema, poput radnih prava, jednakosti i etike.

ESG kao konkurentska prednost

Uprkos ovim izazovima, ESG može doneti stvarne koristi. Kompanije koje zaista usvajaju ESG principe beleže veću lojalnost potrošača, privlače kvalitetnije kadrove i lakše pristupaju kapitalu. Investitori, posebno iz EU i SAD, sve više insistiraju na transparentnosti i odgovornosti, što ESG čini nezaobilaznim alatom za dugoročnu održivost. Evropski okvir i fleksibilniji pristup Evropska unija je donekle ublažila pristup uvođenju ESG regulative, prepoznajući da mnoge kompanije, naročito u zemljama u razvoju, još nisu dovoljno spremne. Umesto rigorozne primene za sve, EU omogućava fazu prilagođavanja, ostavljajući prostor za fleksibilnije tumačenje pojedinih ESG obaveza sa regulatornim zahtevom za izveštavanjem samo za kompanije sa više od 1.000 zaposlenih što utiče na smanjenje transparentnosti u izuzetno značajnom, preostalom delu privredog sistema.

Izazovi i potencijal za napredak

Najveći izazov ostaje u razlici između onoga što kompanije prikazuju i onoga što zaista rade. ESG nije PR alat, već sredstvo za dubinsku transformaciju poslovanja. Zato je neophodno medjusektorsko povezivanje, edukacija, jačanje regulatornog okvira i ulaganje u internu infrastrukturu kako bi održivost postala deo privrednog DNK, a ne samo deo izveštaja. Održivost kroz ESG pristup može biti snažan pokretač promena – ako se primenjuje autentično. Suštinski, a ne formalni ESG pristup donosi koristi celokupnom društvu i životnoj sredini, ali i samim kompanijama kroz stabilnost, reputaciju i konkurentnost. U vremenu kada potrošači, regulatori i investitori traže transparentnost i odgovornost, održivost više nije opcija – ona je neophodnost.

„Ovaj materijal objavljen je uz finansijsku pomoć Evropske unije. Za njegovu sadržinu odgovorna je isključivo Asocijacija za saradnju i održivi razvoj i ona nužno ne odražava stavove Evropske unije. Projekat se realizuje u okviru projekta „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“ koji Beogradska otvorena škola sprovodi u partnerstvu s organizacijama civilnog društva: Novosadska novinarska škola, ENECA, Užički centar za prava deteta, Nova planska praksa, Sigurne staze, Mladi poljoprivrednici Srbije i međunarodnim partnerom, fondacijom Fridrih Ebert (Friedrich Ebert Stiftung). Projekat je podržan od strane Evropske unije i biće realizovan u periodu od 2023. do 2026. godine.“