Skip to main content

Asocijacija za saradnju i održivi razvoj (ASOR) održala je godišnju konferenciju pod nazivom „AI i budućnost razvoja: međusektorski uticaj i razvojni kapacitet malih ekonomija“, koja je okupila predstavnike akademske zajednice, privrede, javnog sektora i civilnog društva sa ciljem da zajednički sagledaju kako razvoj veštačke inteligencije utiče na ekonomiju, tržište rada i razvojne kapacitete Srbije.

Konferenciju je otvorila direktorka ASOR-a, Zorana Milovanović, predstavljanjem trenutnog stanja AI ekosistema u Srbiji i ključnih izazova sa kojima se suočavaju male ekonomije u procesu tehnološke transformacije.

U uvodnom obraćanju istaknuto je da veštačka inteligencija više nije tema rezervisana isključivo za tehnološki sektor, već pitanje koje direktno utiče na konkurentnost privrede, razvoj talenata, obrazovne sisteme, javne politike i dugoročne razvojne strategije država.

Kako AI utiče na razvoj malih ekonomija?

Prvi panel bio je posvećen uticaju veštačke inteligencije na konkurentnost malih i srednjih preduzeća, razvoju domaće infrastrukture i kapacitetima država da odgovore na ubrzane tehnološke promene.

Učesnici panela razgovarali su o tome kako AI menja poslovne procese, povećava produktivnost i otvara nove mogućnosti za razvoj proizvoda i usluga, ali i o izazovima sa kojima se suočavaju mala i srednja preduzeća kada je reč o pristupu kapitalu, stručnim kadrovima i savremenim tehnologijama.

Posebna pažnja posvećena je pitanju digitalnog suvereniteta i značaju ulaganja u domaću infrastrukturu, uključujući razvoj Data centra u Kragujevcu i superkompjuterskih kapaciteta koji mogu doprineti jačanju domaćeg AI ekosistema.

Jedna od važnih tema bila je i regulativa. Panelisti su ukazali na potrebu da se pronađe ravnoteža između zaštite građana i podsticanja inovacija, uz naglasak da odgovornost za primenu AI sistema mora ostati na organizacijama i ljudima koji te sisteme koriste.

Razgovaralo se i o primeni AI-ja u sektorima poput finansija, obrazovanja, korisničke podrške i kreativnih industrija, kao i o potencijalu koji veštačka inteligencija ima za unapređenje analitike, upravljanja znanjem i donošenja poslovnih odluka.

Budućnost rada i razvoj talenata

Drugi panel otvorio je pitanje koje se sve češće postavlja širom sveta –  kako će razvoj veštačke inteligencije promeniti tržište rada i koje kompetencije će biti neophodne u narednim godinama.

Učesnici su se saglasili da se budućnost rada ne može posmatrati kroz jednostavnu dilemu da li će AI zameniti ljude, već kroz pitanje kako će se menjati poslovi i veštine koje su potrebne za njihovo obavljanje.

Posebno je naglašeno da se tržište rada već menja i da se sve veći značaj daje sposobnosti ljudi da usvajaju nova znanja, koriste digitalne alate i prilagođavaju se promenama.

Razgovaralo se o ulozi poslodavaca u razvoju kompetencija zaposlenih, potrebi za celoživotnim učenjem, kao i o izazovima sa kojima se suočavaju pojedinci usled sve većeg pritiska da kontinuirano razvijaju nove veštine.

Panelisti su otvorili i pitanje digitalnog jaza koji može nastati između onih koji imaju pristup znanju, obukama i novim tehnologijama i onih koji takav pristup nemaju. U tom kontekstu posebno su istaknuti izazovi sa kojima se suočavaju starije generacije, žene, marginalizovane grupe i građani van velikih urbanih centara.

Potreba za sistemskim pristupom

Jedan od zajedničkih zaključaka oba panela jeste da razvoj veštačke inteligencije nije samo tehnološko pitanje, već razvojno pitanje koje zahteva koordinisano delovanje različitih sektora.

Učesnici su ukazali na značaj jačanja saradnje između obrazovanja, privrede, javnih institucija i civilnog društva, kao i na potrebu da se postojeće strategije pretoče u konkretne mere koje će doprineti razvoju veština, podsticanju inovacija i većoj spremnosti društva za tehnološke promene.

Posebno je naglašeno da će ulaganje u ljude, znanje i razvoj talenata biti jednako važno kao i ulaganje u infrastrukturu i tehnologiju.

Godišnja konferencija ASOR-a još jednom je potvrdila značaj međusektorskog dijaloga u razumevanju složenih društvenih promena i otvorila prostor za nastavak razgovora o tome kako Srbija može da iskoristi potencijal veštačke inteligencije za održivi razvoj, jačanje konkurentnosti i razvoj društva zasnovanog na znanju.